Pročitaj više...

Matičnjak

Matičnjak je poznat od davnine kao biljka koja jača i krijepi dušu i tijelo. Njezine su vrijednosti poznate od pamtivijeka. Ime Melisa potječe od grčke nimfe koja je spasila život Zeusu te ju je on u znak zahvalnosti pretvorio u pčelu kako bi zauvijek sakupljala mirisni med sa bijelih ili žutih cvjetova matičnjaka.

Matičnjak je poznata medonosna biljka, jer nijedna druga biljka ne privlači toliko pčele svojim mirisom. Zbog pčele matice je i dobio ime matičnjak.
Domovina matičnjaka su istočne mediteranske zemlje i zapadna Azija. U 10.st. Arapi su ga prenijeli u Španjolsku, a odande u srednju Europu redovnici. Za tu divnu, mirisnu biljku kažu da dočarava lijepe misli.
Već ju je veliki Paracelzus nazivao eliksirom života kao biljku koja u potpunosti revitalizira tijelo i duh.

U slučaju melise, naučna medicina je preuzela gotovo sve iz narodne medicine, može se zaustaviti samo na onim specifičnim slučajevima.
Jedan narodni ljekar kaže " Kada maternica spadne i kada je žena slaba i ne može zatrudnijeti, koriste se kupke od magične trave (macina trava) i pije dnevno dulje vremena, po 3-4 šalice čaja magične trave, na jednake dijelove sa metvicom pomiješane, u vinu ili vodi sa medom kuhane."

Osim niza liječnika i prirodoslovaca starog vijeka, matičnjak su veoma hvalili Dioskurid i Plinije Drugi. Njemačka opatica Hildegard von Bingen (1098-1179) naziva ga binsuga (mrtva kopriva). Ona je ovako napisala o biljci matičnjaku:
" Tko ga jede rado će se smijati, jer njezina toplina zahvaća slezenu i srce time postaje radosno". Možda najbolji poznavalac matičnjaka Mattoli, hvali ga riječima: Matičnjak ima izvanredno dobro svojstvo da jača i oživljava srce, naročito onome tko se u noći boji i kome srce lupa i smeta miru, on čisti krv, otklanja ne raspoloženje i žalost, služi hladnom želucu i gotovo svim unutarnjim organima.

Posebno područje korisnosti matičnjaka vezano je uz srce. To je znao još i Paracelsus smatrajući matičnjak najboljom biljkom za srce, a za njegovo blagotvorno djelovanje znalo se još u antičko doba.Ljudi su vrlo rano prepoznali ljekovita svojstva matičnjaka, pa tako Plinije spominje recepturu sa vinom kao lijek za ugrize škorpiona i zmija.Miješao ju je s kalijevim karbonatom u mješavini poznatoj pod imenom Primum Ens Melissae. Zabilježeno je da je Lesebure, jedan od liječnika francuskog kralja Luja XIV, isprobao mješavinu na ostarjelim kokama. Za nekoliko dana koke su odbacile staro, ružno perje, dobile novo i ponovno počele nesti jaja.
Matičnjak umiruje, poboljšava opće psihičko stanje organizma, dočarava lijepe misli i tijelu daje novu snagu. Zbog toga se i preporučuje kod histerije, hipohondrije i drugih tjeskobnih stanja.
Matičnjak potiče hormonalne aktivnosti, te ga rabimo kod problema sa štitnjačom. Znanstvena istraživanja ukazuju da ekstrakt matičnjaka ima utjecaja na imunoglobulin kod pacijenata oboljelih od Gravesove bolesti, a djeluje i antitiroidno kod tegoba sa štitnjačom, te za duševna oboljenja.
Također je koristan kod stišavanja želučane boli, živčanih napada, liječenja nervozne glavobolje i osjećaja vrtoglavice kod trudnica. Listovi matičnjaka služe u medicini kao aromatično i umirujuće sredstvo (kod histerije) većinom u obliku različitih miješanih čajeva. Stoljećima su ovu mirisavu biljku propisivali protiv živčanih poremećaja, a hvale je i kao pomoć pri mnogim ženskim problemima, uključujući neplodnost i menstrualne teškoće. Pošto potiče na znojenje, matičnjak je dobro uzimati kad trese groznica. Preventivno dobro je svaki dan pojesti nekoliko sirovih listova matičnjaka ili piti standardni čaj od matičnjaka.

Ako znate neku Melisu (žensko ime prema latinskom nazivu matičnjaka) sigurno ste primjetili da nomen est omen. Krasi ih vedrina, smirenost i optimizam - sve ono što upotrebom pruža ova izuzetna biljka.

Kontakt

OPG Jakopović
Organski uzgoj i prerada matičnjaka
Paka 26, 42220 Novi Marof

Tel: 042 612 067 / Fax: 042 205-067
Mob: 099 2166 711

Email: snjezana@opg-jakopovic.hr